Za neke, to je samo običan geografski pojam, ponekad i vrlo često poprilično neodređenih granica. Međutim, na prostoru od oko dvije stotine kvadratnih kilometara u pitomom je kraju, u idealnoj atmosferi gdje se miješaju planinski i morski zrak smještena zajednica ljudi kojima su čakavsko narječje, kulturni i društveni običaji, tradicija i naširoko poznati način života sinonim za uspjeh kroz brojne vrlo teške periode u povijesti. Administrativno, grobnički kraj čine dvije susjedne općine – Čavle i Jelenje, a područje Grobnika ime je dobilo po istoimenom kaštelu. Lokalni je dijalekt odnedavno i na popisu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Na Grobnišćini se oduvijek štuju marljivost, radišnost i umijeće, uz ostale prave vrijednosti potrebne za rast i razvoj cjelokupnog kraja. Povijest ovog kraja počiva na siru i palenti kompirici, ali i na težacima i mlikaricama – ženama koje su godinama pod teretom teških posuda s mlijekom išle u Rijeku kako bi prehranjivale obitelji.Grobnišćinu dakle, čine i ljudi. Društveni, dobronamjerni, gostoljubivi i prijazni. Ljudi od morala i tradicije, na čast svojem zavičaju..
Općina Jelenje smještena je u srcu Sjevernog hrvatskog primorja te Primorsko-goranske županije. Zbog svog specifičnog reljefa, može je se smatrati podjednako brdsko-planinskom, kao i primorskom jedinicom lokalne samouprave. Njen je najviši vrh – Obruč, stacioniran na 1.376 metara nadmorske visine, što ga čini najvišim vrhom područja poznatog pod nazivom „Grobničke Alpe“. S druge strane, od najbliže je morske točke, ušća Rječine u Jadransko more udaljenost svega desetak kilometara u pravcu Rijeke, administrativnog središta naše županije. Klimatski, Općina Jelenje spada među vrlo rijetke jedinice lokalne samouprave s tzv. kontinentalno-mediteranskom klimom. Iako takva kategorija u pravilu nije navedena u klimatologiji, jasno je da se misli na idealnu mješavinu hladnog planinskog zraka s vrhova Grobničkih Alpi s morskim koji dolazi s juga. To Općinu Jelenje čini idealnim mjestom za primjerice, proljetni odmor, ali i rekreaciju na otvorenom. Također, zbog svojeg je položaja, naša općina izuzetno turistički potentna.
Među mnogobrojnim reljefnim specifičnostima našeg područja, potrebno je posebno izdvojiti neke fenomene, endemski rasprostranjene samo u Općini Jelenje i na prostorima njene uže okolice. Primjerice, statusni je simbol čitavog grobničkog kraja – Rječina. Rijeka je to koja istoimeni grad još od početka prošlog stoljeća opskrbljuje pitkom vodom, a ona izvire ispod brda Kičelj. Njen je kanjon zakonom zaštićen, a tok Rječine dugačak je oko 18 kilometara. Moguće ga je i prehodati na šetnici, na kojoj se dade osjetiti čar njenog žuborenja i uživati u velebnoj atmosferi pojačanoj doživljajem flore i faune toga prostora. Rječina vas može ostaviti bez teksta, ali ona nije jedini adut naše lokalne sredine u pogledu prirodnih ljepota. Tu su i Grobničke alpe, već spomenuti lanac monumentalnih reljefnih uzvisina uz rubove Grobničkog polja, povijesno vrlo značajnog mjesta prvenstveno zbog legendarne bitke hrvatske vojske protiv Tatara 1242. godine. Naše su Alpe koloplet od ukupno 16 markiranih i označenih planinskih vrhova, od kojih je najpoznatiji i ujedno najniži Hahlić (1.097 metara). Do njega je moguće vrlo lako doći iz Podkilavca, najsjevernijeg naselja u Općini Jelenje. Ondje se nalazi i istoimeni planinarski dom, jedan od najljepših u Hrvatskoj. Planinarski dom Hahlić nedavno je uređen i spreman je za Vaš dolazak.
To je dio našeg iskona, ono što zapravo jesmo. Grobničani, sazdani od ove tri komponente. U Općini Jelenje ponosni smo na našeg sveca zaštitnika, svetog Mihovila, čiji blagdan, 29. rujna ujedno predstavlja i dan Općine Jelenje. Tih se dana, uglavnom kroz posljednji vikend u rujnu održava i tradicionalna manifestacija „Mihoja“, na kojoj se uz kulturno-umjetničke, zabavne, sportske i brojne druge manifestacije naša mala zajednica predstavlja svim njenim gostima. Također, po uzoru na naše pretke, ne zaboravljamo ni na naše korijene. Tako se na početku ljeta, u suradnji sa susjednom Općinom Čavle organizira Festival palente i sira na kojem se prezentiraju dva autohtona jela s našeg područja. Jasno, riječ je o poznatim specijalitetima – Grobničkom siru i palenti kompirici. „Mihoja“ i festival predstavljaju dvije najmasovnije manifestacije unutar Općine Jelenje.Isto tako, ponosni smo na naš Feral, odnosno na spomen mlikaricama – ženama koje su u nekadašnja vremena prolazile vrlo težak put kako bi u Rijeci prodavale mlijeko i tako prehranjivale obitelj. Njima u čast, na središnjem trgu u Dražicama, nazvanom upravo po mlikarici, postavljen je i spomenik ženi – simbolu grobničkog kraja i načina života kroz povijest.Naši su ljudi posebno vezani i uz karnevalsko vrijeme pa se tako ovdje mora naći mjesto i za grobničke dondolaše, momke koji po uzoru na brojne zvončarske skupine iz ostatka Primorsko-goranske županije daju dodatan kolorit svjetski poznatom Riječkom karnevalu na temelju običaja kojim se ispraćala zima i dočekivalo proljeće.U Martinovom selu postoji i danas aktivni, Gašparov mlin. Iako je već prešao 350 godina postojanja, još i danas može ponuditi pregršt svježeg brašna. Također, ponosni smo i na Kovačiju, mjesto gdje se ogleda tradicionalna proizvodnja alata.
Općina Jelenje može ponuditi i brojne prilike za zdrav život i bavljenje raznim tipovima rekreacije. Iako se radi o geografski malom području, moguće je izabrati bilo koji sport za sebe ili pak nekoga iz obitelji; od nogometa i košarke do terapijskog jahanja konja. Ono je moguće ostvariti na lokalitetu u Lopači gdje djeluje rekreacijsko-rehabilitacijski centar Potkovica. Profesionalno bavljenje konjičkim sportom moguće je u Konjičkom klubu Vodičajna. Još jedna specifičnost naše Općine jest skijalište Platak, prvi ski-centar na području Hrvatske koji je od Općine Jelenje udaljen svega desetak kilometara. S najvišeg je vrha dostupnog skijašima – Radeševa, moguće vidjeti more, što Platak čini jednim od rijetkih takvih mjesta u svjetskim razmjerima.U Općini Jelenje najpoznatiji je sportski kolektiv Nogometni klub Rječina, ali osim njega djeluju i Košarkaški klub Jelenje-Dražice, klubovi u borilačkim sportovima te Klub dizača utega. Na području naše općine, također u Lopači, nalazi se i Psihijatrijska bolnica Lopača. Osim u Općini Jelenje, u brojnim sportovima, naročito u auto-moto utrkama možete uživati na Automotodromu Grobnik, a uz poznatu je „pistu“ smješten i aerodrom.
Gastronomsku ponudu našeg kraja najlakše je opisati kroz povijesne crtice o palenti kompirici i siru. Ali, Grobničani su također poznati kao veliki ljubitelji mesnih i ribljih specijaliteta te raznih maneštra – variva u kombinacijama s grahom/fažolom, tripica, sarmi i ostalih tradicionalnih jela s ovog područja. Ljudi s Grobnišćine poznati su gurmani, a tu im je profinjenost usadila upravo povijesna zgoda s odrastanjima u skrbnom i oskudnom odrastanju kroz dugi niz godina.Dakle, budete li kao gost pozvani u grobničku kuću, nećete iz nje otići gladni.
Sve informacije vezane uz smještajne kapacitete, raspoložive u sektoru privatnog iznajmljivanja možete dobiti kontaktirate li Turističku zajednicu Općine Jelenje. Budući da smo svjesni turističkog potencijala, svakako ćemo u daljnjim vremenima postupno ulagati u proširenje infrastrukture na tom planu. Cilj je učiniti Općinu Jelenje prepoznatljivom kroz ponudu na cjelogodišnjoj bazi.
Kolinda Grabar Kitarović rođena je 29. travnja 1968. godine u Rijeci. Djetinjstvo je provela na Grobniku, točnije u Lubarskoj, gdje je živjela s ostalim članovima svoje obitelji. Osnovnu školu pohađala je u Jelenju, odnosno Dražicama, a srednje je obrazovanje imala u Rijeci. Završni razred srednje škole završila je u Los Alamosu u Sjedinjenim Američkim Državama, čime je započela njena međunarodna karijera. Političku karijeru započinje 1992. u Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, a 1993. prelazi u Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske. U studenom 2003. izabrana je u Hrvatski sabor u 7. izbornoj jedinici. Iste godine prisegnula je na dužnost ministrice europskih integracija Republike Hrvatske, a potom 2005. ministrice vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i tu je dužnost obnašala do 2008. godine. Na dužnost pomoćnice glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju imenovana je 2011. i na toj dužnosti ostaje do 2014., kao prva žena u povijesti NATO-a koja je obnašala dužnost pomoćnice glavnog tajnika i najviše rangirana žena u NATO-u.
U jesen 2014. godine Kolinda Grabar Kitarović postaje kandidatkinja opcije desnog centra na predsjedničkim izborima u Republici Hrvatskoj. Njena je predsjednička kandidatura prikupila više od 300 tisuća potpisa podrške građana. U prvom krugu predsjedničkih izbora, 28. prosinca 2014. godine dobila je podršku od 37.22 posto birača, a u drugom je krugu, 11. siječnja 2015. godine osvojila 50.74 posto. Time je postala četvrti predsjednik RH i prva žena na tom mjestu. U svom se programu, kao i u aktivnom mandatu zalaže za stabilnost države, ekvivalentan položaj Hrvata u zemlji i dijaspori, europsku budućnost i prosperitet.
Udana je i majka dvoje djece. Tečno govori engleski, španjolski i portugalski jezik te se služi talijanskim, francuskim i njemačkim jezikom. Svojim je diplomatskim nastupima i državničkim govorima u predsjedničkom mandatu postala jednim od zaštitnih znakova u političkom životu regije.
Josip Silić je rođen 4. siječnja 1934. godine u Milašima pored Jelenja. On je hrvatski jezikoslovac i teoretičar jezika. Pet je razreda klasične gimnazije završio u Biskupskom sjemeništu u Pazinu, a ostale u sjemeništu u Rijeci. Silić je, nakon što je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao jugoslavenske jezike i književnosti, te ruski jezik i književnost, izabran za asistenta na Katedri za suvremeni hrvatski jezik na istome fakultetu. Magistrirao je i doktorirao na Filozofskom fakultetu, a trenutno je profesor emeritus hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osim brojnih radova koji su svojevremeno bili vrlo važni za razvoj hrvatskog, Silić je angažiran i na standardiziranju crnogorskoga jezika. Članom je uredničkog odbora crnogorskog časopisa Lingua Montenegrina. Član je Upravnog vijeća Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Josip Silić dobitnik je nagrade za životno djelo Općine Jelenje.
Augustin Juretić rođen je 3. kolovoza 1890. godine u Martinovom Selu kraj Jelenja. «Gušta Matičakov» (kako su Augustina zvali u zavičaju) završava osnovnu školu u rodnom Jelenju. U Sušaku polazi klasičnu gimnaziju a nakon toga bogosloviju u Senju. Nakon svršenog studija teologije u Senju, 26. srpnja 1914. godine Juretić služi svoju prvu Sv. misu u župnoj crkvi svetog Mihovila u Jelenju. Iste godine odlazi u Beč, u poznato učilište Augustineum, na specijalizaciju u teološkim naukama. U srpnju 1917. godine, nakon povratka sa studija iz Beča i stjecanja doktorata, Augustin Juretić biva imenovan kapelanom u Rijeci. Nakon povratka sa studija 1921. godine predaje u Zagrebu na Rimokatoličkom bogoslovnom fakultetu Kraljevine SHS kao učitelj staroslavenskog jezika i književnosti te privremeni učitelj sociologije. Juretić 1928. godine odlazi u Beograd i postaje predstojnikom njegova ureda i načelnikom ureda za katoličke vjerske škole u Ministarstvu prosvjete. Zbog iznošenja podataka o zastupljenosti Hrvata u ministarstvima Kraljevine Jugoslavije u javnosti 1932. godine karađorđevićevski režim odlučuje Juretića zatvoriti u poznati beogradski zatvor Glavnjača. Nakon dvadesetak dana provedenih u zatvoru Juretić biva oslobođen. Augustin Juretić je u dva navrata bio u užem izboru kandidata za izbor biskupa: prvi puta kada se birao nasljednik zagrebačkog nadbiskup Antuna Bauera a za njegovog zamjenika izabran je blaženi Alojzije Stepinac i 1936. godine kada se birao nasljednik beogradskog nadbiskupa fra Rafaela Rodića kada je izabran Josip Ujčić. Tijekom svoga života Juretić je objavio nekoliko knjiga i brošura: Katolici i politika, Vjeronauk i vjerske dužnosti đaka, Otkuda gospodarska kriza, Crkva i država, Papin jubilej.
Miljenko Fičor, rođen je 19. listopada 1953. godine u Zastenicama, mjestu podno Grada Grobnika. Nakon osnovne škole završava Gimnaziju Vladimir Nazor u Rijeci, a potom upisuje i završava Ekonomski fakultet u Rijeci. Radno iskustvo započinje mu u Jugobanci Rijeka 1976. godine na mjestu pripravnika, zatim mlađeg referenta, referenta, višeg referenta, šefa Službe sredstava i likvidnosti, do direktora Odjela sredstava. nakon osamostaljenja Republike Hrvatske i formiranjem Riadria banke d.d. Rijeka postaje direktor Sektora sredstava, plana i analize. Na tom radnom mjestu ostaje do ljeta 2000. godine kada, nakon dvadesetčetiri godine provedenih u bankarstvu i prošavši cijeli put od pripravnika do direktora sektora, odlazi iz banke. U studenom iste 2000. godine Vlada Republike Hrvatske imenovala ga je pomoćnikom ministra financija u Upravi za bankarstvo i tržište kapitala. 2007. godine autor prelazi na rad u Hrvatsku gospodarsku komoru u Zagrebu na mjesto savjetnika predsjednika HGK za bankarstvo i financije. Izabran za vanjskog člana Odbora za financije i državni proračun Hrvatskog sabora u mandatnom razdoblju 2007.-2011. godine. U razdoblju od siječnja 2012. godine ponovo je obnašao dužnost pomoćnika ministra u Ministarstvu financija, a ujedno i dužnost Glavnog državnog rizničara kao čelnika Državne riznice. U 2016. godini vraća se u HGK na mjesto samostalnog savjetnika u Sektoru za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize gdje i sada radi. Fićor je u razdoblju od 1993.- 2000. godine, tj. do prvog odlaska na dužnost pomoćnika ministra, volonterski obnašao i dužnost pročelnika za financije i proračun Općine Jelenje.
