Djeca su u slikovnici za svoje vršnjake pisala o izvoru Rječine
Udruga Margareta Cro Art iz Podkilavca predstavila je slikovnicu »Rječina – Ričina« napisanu na književnom jeziku i grobničkom dijalektu, a za naslove priča i imena djece korištena je i glagoljica.
Evo što je o slikovnici rekla Margareta Krstić:
{source}<iframe width=”100%” height=”166″ scrolling=”no” frameborder=”no” allow=”autoplay” src=”https://w.soundcloud.com/player/?url=https%3A//api.soundcloud.com/tracks/879496078&color=%23ff5500&auto_play=false&hide_related=false&show_comments=true&show_user=true&show_reposts=false&show_teaser=true”></iframe><div style=”font-size: 10px; color: #cccccc;line-break: anywhere;word-break: normal;overflow: hidden;white-space: nowrap;text-overflow: ellipsis; font-family: Interstate,Lucida Grande,Lucida Sans Unicode,Lucida Sans,Garuda,Verdana,Tahoma,sans-serif;font-weight: 100;”><a href=”https://soundcloud.com/nase-jelenje” title=”Naše Jelenje” target=”_blank” style=”color: #cccccc; text-decoration: none;”>Naše Jelenje</a> · <a href=”https://soundcloud.com/nase-jelenje/promocija-slikovnice-rjecina-ricina-na-grobnickom-dijalektu” title=”Promocija slikovnice Rječina-Ričina na grobničkom dijalektu” target=”_blank” style=”color: #cccccc; text-decoration: none;”>Promocija slikovnice Rječina-Ričina na grobničkom dijalektu</a></div>{/source}
Slikovnica je nastala na likovnim radionicama Udruge, a autori tekstova i ilustracija su bila djeca školskog uzrasta, pa je na kraju slikovnice objavljen i kratki životopis djece, odnosno ono što vole i čime se bave. Na koricama se nalazi i popis grobničkih izraza koji se upotrebljavaju u slikovnici, a napisano je i objašnjenje za one koji ne govore čakavski dijalekt. U rječniku tako možemo naći izraze poput za se moći (brzo), pjezgale (tukle, lupale), hrušće (grane), čuda štentali (dugo se zadržali), kačka (zmija), muka (brašno) ili hajica (haljinica)… ali i čuda drugih domaćih izraza, da se ne pozabe.
Djeca su u slikovnici za svoje vršnjake pisala o izvoru Rječine, kako znaju da se tu crpi voda za cijeli grad Rijeku, dotaknuli su se i ekologije pa ističu da »ako neko nestašno dite hiti hartu od cikulade ili pekmeza i vrićicu od bonbonih va travu ili potok, badne ga štapićen va rame dobra vila da se spameti ča muj storit«
Djeca su pisala i o prijateljstvu među životinjama koje slave rođendan Rječini uz obećanje da neće jedni druge pojesti. Napisala su i tekst inspiriran legendama pa pišu i o mraku koji odnosi malu djecu ako ostaju prekasno vani.
Pišu i istinite priče o mlinu koji se nalazi na Rječini i još uvijek je u upotrebi, ali na Grobničkom polju nema više ni pedlja obrađene zemlje, ne sije se pšenica kao nekad, ne sadi kukuruz, pa mlinar i nema što raditi.
Ali zato se djeca igraju mobitelima i sjede uz Rječinu, a neki bace i udicu. Dolinom Grobnišćine teče bistro zelena rijeka u kojoj ima rakova i pastrva. Uz Rječinu žive i vrtni patuljci i dobra djeca koja čuvaju čistoću Rječine, napisali su najmlađi.
Načelnik Općine Jelenje Robert Marčelja pozdravio je djecu i roditelje i izrazio zadovoljstvo što je u kratko vrijeme ovo već drugi projekt koji Margareta Krstić provodi s djecom bez obzira na tešku situaciju nastalu pandemijom.
Projekti se provode duže vrijeme i sada su privedeni kraju. Izložene su i slike nastale na radionicama koje nisu uvrštene u slikovnicu, a izloženo je šest umjetničkih knjiga minijaturnih slika autorice Margarete Kristić.
