Navigacija

17
Uto, Lis
8 Novih vijesti

Strategija razvoja općine Jelenje

Tipografija

Svrha „Strategije razvoja“ jest pridonijeti odgovornom i učinkovitom upravljanju razvojem općine Jelenje, osmišljenom na stručnim i znanstveno utemeljenim argumentima i viziji. Izrada „Strategije“ preduvjet je i većih investicijskih aktivnosti na području općine Jelenje, a povećat će i mogućnosti apliciranja projekata općinskoga ruralnoga razvoja i dobivanja sredstava iz europskih fondova.

„Strategiju“ su izradili CLER d.o.o. – Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Lokalna razvojna agencija PINS d.o.o, a sastoji se od dva ključna dijela: prvi dio daje dubinsku analizu stanja (prirodni resursi, kulturna baština, okoliš, demografska obilježja, gospodarstvo, fiskalna kretanja), a drugi se odnosi na prepoznavanje postojećih potencijala, specifičnih komparativnih i konkurentskih razvojnih prednosti, ali i ograničenja općine Jelenje. Uvažavanjem svih tih parametara, dokument realno promišlja razvojnu viziju i ciljeve te određuje prioritete, ali i konkretne projekte i mjere za njihovu realizaciju. Važno je naglasiti da je „Strategija“ usklađena sa Strategijom regionalnoga razvoja Republike Hrvatske i Razvojnom strategijom Primorsko-goranske županije, a kompatibilna je i s osnovnim načelima Strategije Europe 2020. godine.

SWOT analiza

SWOT analizom, kao relevantnom analitičkom metodom, definirane su osnovne „snage“, „slabosti“, „prilike“ i „prijetnje“ općine Jelenje. Kao najveće „snage“ prepoznate su prirodne ljepote, očuvana bioraznolikost i čist okoliš. Bogatu prirodnu baštinu potvrđuje i činjenica da je gotovo cijelo područje općine Jelenje područje NATURA 2000 mreže (mreža područja za očuvanje prirode). „Snage“ općine Jelenje jesu i visoka kvaliteta zraka i vode, šumsko bogatstvo, blaga klima, bogata kulturno-povijesna baština, iznimno dobar geoprometni položaj te velike mogućnosti za razvoj turizma i autohtone poljoprivrede. Općinske „slabosti“ odnose se na nedostatak razvojnih planova i inicijativa, nesređeno vlasništvo nad nekretninama, neizgrađenu turističku infrastrukturu, nedostatak poduzetničkih aktivnosti, lošu cestovnu infrastrukturu, nezainteresiranost stanovništva te nedostatak stručnih i visokoobrazovanih kadrova. „Prilike“ koje se pružaju odnose se na korištenje sredstava iz nacionalnih i EU fondova, korištenje pogodnosti LAG-a „Terra liburna“, obnovljive izvore energije, blizinu grada Rijeke, mora, luke i autoceste Rijeka-Zagreb, kao i skijališta na Platku te Motodroma „Grobnik“. „Prijetnje“ koje bi mogle negativno utjecati na općinski razvoj su „divlje“ odlagalište otpada u Dubini, prijetnje od poplava sela uz Rječinu, onečišćenja i betonizacija korita Rječine, a „prijetnje“ su i negativni trendovi na razini države: centralizacija, česte izmjene zakona i sporost birokracije te višegodišnja recesija u nacionalnome gospodarstvu.

Poduzetništvo – pokretač gospodarskoga razvoja

Na temelju sveobuhvatne analize i stručne obrade prikupljenih podataka, kao najveći strateški cilj ističe se razvoj maloga i srednjega poduzetništva, a mjere kojima bi se taj cilj trebao ostvariti jesu: oslobađanje od plaćanja komunalnoga doprinosa, sufinanciranje poduzetničkih kredita te sufinanciranje izrade dokumentacije za prijavu na razne natječaje. Važna mjera gospodarskoga razvoja jest i okrupnjavanje Grobničkoga polja, tj. stvaranje preduvjeta za bolje gospodarenje zemljištem što bi se trebalo postići sufinanciranjem izrade geodetske i projektne dokumentacije.

Od 2008. do 2014. – negativni gospodarski pokazatelji

Od 2008. do 2014. godine zabilježeni su negativni trendovi u ukupnim financijskim rezultatima poduzetnika i obrtnika općine Jelenje, što je sukladno recesijskim kretanjima u poduzetničkome sektoru na županijskoj razini. Smanjeni su prihodi, osim u sektoru prerađivačke industrije, smanjen je i broj zaposlenih, kao i proizvodnost rada i investicija u novu dugotrajnu imovinu. Potkraj 2014. godine u općini je djelovalo 77 poduzetnika s 258 zaposlenih i 104 obrtnika, a tri najvažnije gospodarske djelatnosti bile su: prerađivačka industrija (51%), trgovina (23%) te prijevoz i skladištenje (16%).
I analiza fiskalnih kretanja, tj. proračunskih prihoda Općine Jelenje pokazala je negativne trendove. U promatranome razdoblju proračunski su se prihodi smanjivali (2008. – 20,4 mil. kn, 2014. – 16,4 mil. kn), a osobito zamjetan pad proračuna očekuje se ove i sljedećih godina, kao posljedica gubitka povlaštenoga brdsko-planinskoga statusa i drugih nepovoljnih zakonskih propisa.
Kao pozitivna mjera za jačanje gospodarskih aktivnosti navodi se i privlačenje investitora koje bi se moglo privući pogodnostima kao što su smanjenje komunalne naknade i komunalnoga doprinosa, subvencijama za izradu projekte dokumentacije za EU fondove, povoljnim najmom ili kupnjom postojećih neiskorištenih poduzetničkih nekretnina. U gospodarskome razvoju važno mjesto zauzima i razvoj poljoprivrede, a cilj je raznim poticajnim mjerama potaknuti lokalno stanovništvo na bavljenje tom djelatnošću, osobito ekološkom proizvodnjom voća i povrća te stočarstvom. Proizvodnja autohtonih proizvoda pritom bi trebala biti i u funkciji razvoja turističke ponude.

Turizam – golem razvojni potencijal

Upravo je turizam, uz poduzetništvo, prepoznat kao favorit budućega razvoja općine Jelenje, osobito selektivni oblici turizma poput zdravstvenoga, sportsko-rekreacijskoga, gastronomskoga i ruralnoga. U tom smislu predlaže se daljnje uređenje biciklističkih i pješačkih staza (kojih zasad u općini Jelenje ima 70-ak kilometara), izgradnja eko-etno sela, daljnje brendiranje autohtonih proizvoda (grobnički sir i palenta kompirica), edukacija iznajmljivača, a adut svih aduta trebala bi biti Rječina čiji je kanjon, uz planinu Obruč, uvršten u Ekološku mrežu Republike Hrvatske.

Pet turističkih aduta

Golem turistički potencijal Rječine krije se u osmišljavanju različitih oblika izletničkoga turizma i rekreacije, a uz činjenicu da u njoj obitava endemski bjelonogi rak (Austropotamobius) te da je ona stanište karbonatnih stijena hazmofitske vegetacije, Rječina može biti vrlo interesantna i kao područje očuvanja važno za vrste i stanične tipove. Od kulturno-povijesnih znamenitosti, među najatraktivnije turističke adute uvršten je Gašparov mlin u Martinovom Selu, izgrađen prije više od 350 godina, kao i kovačija u Dražicama te etnografski Zavičajni muzej koji svjedoči o životu na Grobnišćini u 19. i 20. stoljeću. Naposljetku, za ljubitelje planinarenja, tu je i popularni planinarski dom na Hahliću.

Ekološki izazovi

Iako općina Jelenje u ekološkome smislu visoko kotira jer nema gospodarskih zagađivača, ekološki problemi su višestruki, od nedovoljnoga korištenja obnovljivih izvora energije, niske razine energetske učinkovitosti do azbestnih krovova. Najveći eko izazovi koje tek treba riješiti povezani su s otpadom. To se prije svega odnosi na nizak stupanj primarne selekcije (razvrstanoga odlaganja) otpada. U općini Jelenje na godinu se prikupi oko 1.100 t otpada, od čega su prošle godine, primjerice, razvrstano odložene tek 33 t ili 3% otpada ( 25,5 t papira, 0,5 t stakla, 2,2 t plastike, 3,3 t tekstila i 1,6 t tetrapak ambalaže). Stoga je stručna preporuka kontinuirano raditi na edukaciji i ekološkome osvješćivanju lokalnoga stanovništva, a sukladno zakonskim obvezama, općinska uprava već izrađuje projektnu dokumentacije za izgradnju reciklažnoga dvorišta. Drugi veliki problem su „divlja“ odlagališta otpada, osobito ono u bivšoj šljunčari Dubina koje se proteže na oko 100 hektara vodozaštitnoga područja. Za inicijalnu sanaciju Dubine Općina je osigurala početna sredstva, no, kompletno i sveobuhvatno rješenje tog problema zahtijevat će višemilijunski trošak, a svakako i potporu države, koja je i pretežiti vlasnik tog područja.

Razvoj ljudskih potencijala

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u općini Jelenje zabilježeni su pozitivni demografski trendovi, no, oni nisu rezultat prirodnoga prirasta, već migracija. Zabrinjava što stanovništvo općine Jelenje stari, iako je mlađe od županijskoga i državnoga prosjeka. Najlošiji pokazatelji odnose se na obrazovnu strukturu po kojoj je općina Jelenje znatno ispod županijskoga i nacionalnoga prosjeka. Zato se preporuča jačanje obrazovnoga sustava, na svim razinama. Svjesna tih ograničenja, općinska je uprava u suradnji s PGŽ-om već pokrenula projekt detaljne obnove i rekonstrukcije školske zgrade u Dražicama, Općina također u cijelost financira nabavu udžbenika za sve osnovnoškolce, ove godine uvedene su i općinske stipendije za izvrsnost u iznosu od čak 1.200 kn na mjesec, a u planu je i stipendiranje za deficitarna zanimanja, osobito visokoobrazovnih profila koji nedostaju općini Jelenje.

Vizija – ugodan i zdrav život

Nakon usvajanja „Strategije“, koje se očekuje na sjednici Općinskoga vijeća u lipnju, trebat će izraditi listu razvojnih projekata koji će se moći financirati iz raznih izvora dostupnosti. Općina će pritom osigurati temeljne infrastrukturne i institucionalne uvjete za napredak, sukladno mogućnostima razvijat će poticajno okruženje, stvoriti pozitivnu poduzetničku klimu te koordinirati lokalne razvojne aktivnosti i resurse za cjelokupan i učinkovit razvoj.
Krajnji je cilj da općina Jelenje postane razvijena općina s pozitivnom poduzetničkom klimom i visokom razinom zaposlenosti, pri čemu će turizam, uslužne djelatnosti i poljoprivreda pridonositi razvoju pozitivne poduzetničke klime te ukupnom razvoju. Sve to, uz brigu za okoliš, poticanje društvenoga standarda te jačanje zdravstvene i socijalne kvalitete života, trebalo bi stvoriti uvjete za ugodan i zdrav život cjelokupnoga stanovništva općine Jelenje.


Strategija gospodarenja otpadom


Zeleni plan općine Jelenje

U Općini Jelenje intenzivno se radi na izradi strateških dokumenata. Cilj je odgovarajućim planskim dokumentima osmisliti razvoj i tako na sustavan, cjelovit i sveobuhvatan način odrediti smjernice za izradu konkretnih projekata. U tom smislu pristupilo se izradi nekoliko strateških dokumenata, a među prvima je bio „Zeleni plan Općine Jelenje“ koji je za Općinu izradila Udruga Eko Kvarner.

„Zeleni plan“ za nas je iznimno važan dokument jer se njime, uz Prostorni plan općine Jelenje, konkretno definira kako bi se naša općina trebala razvijati. „Zeleni plan“ daje stručnu analizu naših potencijala, ali i naših ograničenja te donosi preporuke u kojem smjeru bismo trebali ići, što bi našim mještanima moglo osigurati egzistenciju, što će donijeti nova zapošljavanja, kako možemo unaprijediti naš kraj. Bez takvih dokumenatanije moguće ozbiljno se baviti razvojem i postići neke značajnije rezultate.

Održivi razvoj, zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih resursa te stručno i cjelovito planiranje smjernica za upravljanje prostorom – osnovne su postavke „Zelenoga plana“. „Zeleni plan“ analizira postojeće stanje te daje preporuke za održivi razvoj općine Jelenje, ali i cijele Grobnišćine. Analizirano je nekoliko segmenata održivosti: hrana, voda, prostor i energija te turizam, gospodarenje otpadom, transport i održivo korištenje zaštićenih područja prirode. Za svaki segment procijenjeno je trenutačno stanje te definirano željeno stanje, uz prijedloge kako do njega doći.

Neki od predloženih projekata i programa iz „Zelenog plana“ vrlo su brzo i lako ostvarivi i ne traže znatnija sredstva i to je jako važno. „Zeleni plan“ biti će dobar temelj i za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova Europske unije i tu se mogu vidjeti velike mogućnosti za ubrzavanje razvoja naše općine.

„Zeleni plan“ temelji se na razmišljanju o vrijednosti okoliša s kojim Općina Jelenje raspolaže jer to je velik i zasad uglavnom neiskorišten kapital. Plan će biti podloga za daljnje promišljanje o održivom razvoju. Kao ekološki održiva razvojna strategija, taj dokument trebao bi biti poticaj i za gospodarske iskorake, u smislu poticanja autohtone poljoprivredne proizvodnje i stočarstva, ali uz korištenje inovativnih i ekološki prihvatljivih metoda te osnivanja malih obiteljskih poljoprivrednih i turističkih gospodarstava, a ne treba zanemariti ni favoriziranje obnovljivih izvora energije. U suštini, „Zeleni plan“ je sinonim za koncept održivog razvoja kao jedinog mogućeg.

„Zeleni plan“ posebnu pozornost posvećuje zaštiti Rječine. Kao značajan krajobraz, kanjon i dolina Rječine evidentirani su i u županijskom Prostornom planu te predloženi za zaštitu, a Rječina je uvrštena i u „Ekološku mrežu RH“. Prema „Zelenome planu“ Rječina bi trebala postati okosnica izletničkoga turizma naše općine u kojemu bi svoj interes pronašli i biciklisti, i ribiči, i rekreativci, i šetači i mnogi drugi. Velik turistički potencijal leži i u planinskim lokalitetima u okruženju, kao što su Hahlić, Obruč, Platak. Turistički iskoristiva je i graditeljska baština, od koje posebno valja izdvojiti Gašparov mlin u Martinovom Selu i Kovačiju u Dražicama.

Jedan od postojećih, već dobro iskorištenih turističkih aduta općine Jelenje su palenta kompirica i grobnički sir, a upravo je grobnički sir naveden i kao potencijal za obnovu autohtone poljoprivredne proizvodnje. Preporučuje se i osnivanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te njihovo udruživanje u potrošačke asocijacije, a naglasak je stavljen i na obnovu stočarske djelatnosti, uz stvaranje preduvjeta za siguran plasman proizvoda. Istodobno, OPG-ovi bi mogli razviti i obiteljski gastro turizam jer bi gostima nudili mogućnost uvida u proces proizvodnje i prerade hrane, temeljen na ekološkim načelima. Što se gospodarenja otpadom tiče, preporuča se primarna selekcija otpada, kao i hitno saniranje divljih odlagališta otpada, osobito onog najvećeg – u bivšoj šljunčari Dubina.

Važno je naglasiti da je „Zeleni plan općine Jelenje“ „živi“ dokument koji će se dograđivati operativnim strategijama i akcijskim planovima. Programi održivoga razvoja, predloženi Planom, trebali bi se realizirati postupno, u sljedećih 5 do 15 godina.